{"id":2875,"date":"2018-12-12T08:40:41","date_gmt":"2018-12-12T08:40:41","guid":{"rendered":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/?p=2875"},"modified":"2019-07-26T08:03:40","modified_gmt":"2019-07-26T08:03:40","slug":"banjaluka-dise-punim-plucima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/banjaluka-dise-punim-plucima\/","title":{"rendered":"Banjaluka di\u0161e punim plu\u0107ima"},"content":{"rendered":"

Kvalitet vazduha u Banjaluci tokom novembra bio je \u0161est puta bolji nego u istom mjesecu 2016. godine, kada se najve\u0107i grad u RS grijao na staru toplanu, koja je koristila mazut, pokazuje analiza gradskog Odjeljenja za komunalne poslove, a prenose\u00a0 Nezavisne novine<\/a>.<\/p>\n

Tako je, na primjer, srednja mjese\u010dna vrijednost sumpor-dioksida u novembru 2016. godine, u vrijeme kad se grad grijao na mazut, iznosila 29,68 mikrograma po kubnom metru, dok je u novembru ove godine, kad se grad grijao na biomasu, bila skoro \u0161est puta manja, odnosno iznosila je 5,41 mikrogram po kubnom metru.<\/p>\n

Sli\u010dni podaci zabilje\u017eeni su i kod izmjerene emisije lebde\u0107ih \u010destica. Tokom proteklog mjeseca zabilje\u017eena je srednja vrijednost od 31,54 mikrograma po kubnom metru, dok je, pore\u0111enja radi, u istom mjesecu 2016. godine izmjereno dvostruko ve\u0107e zaga\u0111enje.<\/p>\n

“Podaci egzaktno dokazuju da je prelazak na grijanje na biomasu u posmatranom periodu doveo do znatnog smanjenja zaga\u0111enja, \u0161to je posebno izra\u017eeno kad je u pitanju zabilje\u017eena emisija sumpor-dioksida. Ukoliko se objedine svi podaci, uklju\u010duju\u0107i i koncentracije zaga\u0111iva\u010da i klimatske parametre, vidimo da je kvalitet vazduha u novembru ove godine znatno bolji nego u novembru 2016. godine”, navodi se u zaklju\u010dku resornog odjeljenja.<\/p>\n

Kada je ju\u010dera\u0161nji dan u pitanju, kvalitet vazduha u Banjaluci bio je u prvoj kategoriji, \u0161to nije slu\u010daj kada su u pitanju ostali gradovi u BiH, pogotovo oni u kojima su smje\u0161tena velika industrijska postrojenja<\/p>\n

Tako je, na primjer, prema podacima portala ekoakcija.org oko 14 \u010dasova u Sarajevu i Tuzli ocijenjen kao nezdrav, u Lukavcu vrlo nezdrav, a u Ilija\u0161u opasan po zdravlje ljudi.<\/p>\n

“Ozbiljne posljedice mogu\u0107e su za cjelokupno stanovni\u0161tvo. Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugro\u017eenije kategorije stanovni\u0161tva su trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i sr\u010danim problemima i morale bi ostati u zatvorenom”, navodi se u poja\u0161njenju na ovom sajtu, kada je u pitanju Ilija\u0161.<\/p>\n

U jednom momentu, oko 14 \u010dasova, PM10 \u010destice su u ovoj sarajevskoj op\u0161tini za dvadeset puta bile ve\u0107e nego u Banjaluci.<\/p>\n

Lebde\u0107e \u010destice manje od 10 mikrometara (PM10) udi\u0161u se zajedno s vazduhom i prodiru duboko u plu\u0107a. Na taj na\u010din, mnoge hemikalije opasne po ljudsko zdravlje se prenose do unutra\u0161njih organa, uzrokuju\u0107i \u0161irok niz oboljenja od kojih neka zavr\u0161avaju i smr\u0107u.<\/p>\n

“Osjetljive grupe na zaga\u0111enje lebde\u0107im \u010desticama su ljudi s bolestima srca i plu\u0107a, starije osobe i djeca”, poja\u0161njavaju na ovom portalu.<\/p>\n

Ne\u0161to bolja situacija po pitanju kvaliteta vazduha je bila u Gora\u017edu, Jajcu i Kaknju, gdje je ocijenjen kao umjereno zaga\u0111en.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kvalitet vazduha u Banjaluci tokom novembra bio je \u0161est puta bolji nego u istom mjesecu 2016. godine, kada se najve\u0107i grad u RS grijao na staru toplanu, koja je koristila […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2872,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2875","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2875"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2879,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2875\/revisions\/2879"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}