{"id":4460,"date":"2020-12-29T14:08:20","date_gmt":"2020-12-29T14:08:20","guid":{"rendered":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/?p=4460"},"modified":"2020-12-29T14:08:20","modified_gmt":"2020-12-29T14:08:20","slug":"gdje-se-koristi-i-kakve-su-prednosti-biomase-goriva-buducnosti-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/gdje-se-koristi-i-kakve-su-prednosti-biomase-goriva-buducnosti-video\/","title":{"rendered":"Gdje se koristi i kakve su prednosti biomase, goriva budu\u0107nosti (VIDEO)"},"content":{"rendered":"<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Gdje se koristi i kakve su prednosti biomase, goriva budu\u0107nosti?\" width=\"1170\" height=\"658\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/dGbpftePLjA?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Biomasa, gorivo budu\u0107nosti, sve vi\u0161e se koristi u Republici Srpskoj. Zahvaljuju\u0107i proizvo\u0111a\u010dima koji u svojim postrojenjima koriste ovaj energent, prvenstveno toplanama na biomasu, kojih je sve vi\u0161e u na\u0161em okru\u017eenju, ali i drugim vrstama energana i industrijskih potro\u0161a\u010da, ovo tr\u017ei\u0161te se u posljednjih nekoliko godina intenzivno razvija. Godi\u0161nje potrebe za biomasom u Srpskoj su oko 230.000 tona, ali su u porastu, jer sve vi\u0161e potro\u0161a\u010da prelazi na obnovljive izvore energije. Istra\u017eivanja pokazuju da su preduze\u0107a koja su pre\u0161la sa fosilnih goriva na biomasu, smanjila emisiju CO2 u atmosferu za 1.500 tona godi\u0161nje &#8211; obja\u0161njavaju na \u0160umarskom fakultetu.<\/p>\n<p>&#8220;Najva\u017enija prednost je u tome \u0161to kori\u0161tenjem \u0161umske biomase se znatno manja koli\u010dina gasova koji se odaju atmosferi a izazivaju efekat staklene ba\u0161te, odnosno utopljavanje klimata, su znatno manji. Oni su \u010dak na nivou zanemarivih vrijednosti, posebno kad je rije\u010d o ugljen dioksidu, monoksidu, i drugim npr. sumpornim oksidima, u pore\u0111enju sa fosilnim gorivima&#8221;, ka\u017ee Zoran Govedar, profesor na \u0160umarskom fakultetu u Banjaluci.<\/p>\n<p>Najve\u0107i potencijal biomase nalazi se u ostacima poslije redovnih sje\u010da, koje ostaju neiskori\u0161tene u \u0161umama, u izdana\u010dkim \u0161umama i kulturama. Zna\u010dajne koli\u010dine biomase se obezbje\u0111uju iz ogrevnog drveta i pilanskog otpada. Biomasa, kao ekolo\u0161ki prihvatljiv energent, koristi se u nekoliko toplana u Srpskoj \u2013 Banjaluka, Gradi\u0161ka, Prijedor, Brod, Pale i Sokolac.<\/p>\n<p>Osim toga, koristi se i u Destilaciji Tesli\u0107, Silikonu u Mrkonji\u0107 Gradu, Mlijekoproduktu u Kozarskoj Dubici, kogenerativnom postrojenju kompanije FAGUS u Kne\u017eevu, ali i brojnim drugim proizvodnim postrojenjima. U &#8220;Fagusu&#8221; procjenjuju da svake godine na stotine hiljada kubika drvnog otpada &#8211; koji se mo\u017ee preraditi u biomasu &#8211; ostaje u \u0161umama \u0161irom Srpske.<\/p>\n<p>&#8220;Danas vidite kako \u0161umski otpad u vidu grana i tankog drveta, u jednoj privatnoj \u0161umi koju &#8220;Fagus&#8221; prera\u0111uje u drvnu sje\u010dku koja se i dalje koristi za proizvodnju toplotne energije u Kne\u017eevu i Banjaluci, imaju\u0107i u vidu da se sve vi\u0161e lokalnih zajednica okre\u0107e proizvodnji toplotne energije iz drvne sje\u010dke, potrebno je \u0161to prije reagovati i uspostaviti okvire za funkcionisanje tr\u017ei\u0161ta biomase&#8221;, ka\u017ee Stojadin Malijevi\u0107, menad\u017eer nabavke sirovine za preradu drveta u preduze\u0107u &#8220;Fagus&#8221;.<\/p>\n<p>Kori\u0161tenje biomase u vidu drvne sje\u010dke ispunjava standarde Energetske zajednice &#8211; prije svega energetsku bezbjednost, samoodr\u017eivost, ali i finansijsku sigurnost &#8211; jer lokalna zajednica onda ne zavisi od uvoza i \u010destih promjena cijena fosilnih goriva na inostranim tr\u017ei\u0161tima. Kori\u0161tenjem drvne sje\u010dke kao energenta osigurava se samoodr\u017eivost, jer se radi o energentu koji je u Republici Srpskoj uvijek dostupan, a s obzirom na to da je drvna biomasa doma\u0107i proizvod osigurava se i finansijska sigurnost &#8211; novac ostaje u lokalnim okvirima.<\/p>\n<p>&#8220;Na taj na\u010din se u stvari prije svega vr\u0161i ve\u0107a u\u0161teda u kori\u0161tenju same energije, i sama kontrola kori\u0161tenja te energije je daleko bolja i ve\u0107a zahvaljuju\u0107i novim tehnologijama i daljinskom upravljanju kod kori\u0161tenja te energije. Naravno, ona je u cjelini i jeftinija, smatra se da je odnos tu negdje 1:3 u pore\u0111enju sa klasi\u010dnim na\u010dinom primjene, recimo, ogrevnog drveta za proizvodnju toplotne energije. Dalje, tu se grade i kogeneracijska postrojenja koja istovremeno proizvode i toplotnu i elektri\u010dnu energiju&#8221;, dodaje Govedar.<\/p>\n<p>Upotreba drvne biomase za proizvodnju energije ne pove\u0107ava eksploataciju \u0161uma radi proizvodnje energije, jer se radi o prikupljanju ostataka iz \u0161ume, kao i namjenskoj sje\u010di odre\u0111enih tipova stabala slabijeg kvaliteta. Sve isklju\u010divo u obimu koji ne\u0107e naru\u0161iti prirodne procese i stabilnost \u0161umskih ekosistema. Biomasa je tako\u0111e ekolo\u0161ki prihvatljiv obnovljivi izvor energije, jer ne doprinosi vi\u0161ku emisije ugljen dioksida. Koli\u010dina ovoga gasa koja se emituje sagorijevanjem biomase, jednaka je koli\u010dini koju biljka koristi tokom procesa fotosinteze, tako da je emitovanje CO2 u ovom slu\u010daju neutralno &#8211; a kori\u0161tenjem otpada koji ostaje da trune u \u0161umama, bile bi uklonjene i emisije \u0161tetnog gasa metana koje nastaju raspadanjem biomase.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; Biomasa, gorivo budu\u0107nosti, sve vi\u0161e se koristi u Republici Srpskoj. Zahvaljuju\u0107i proizvo\u0111a\u010dima koji u svojim postrojenjima koriste ovaj energent, prvenstveno toplanama na biomasu, kojih je sve vi\u0161e u na\u0161em [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-4460","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4460"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4462,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4460\/revisions\/4462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}