Nezavisne novine<\/a>.<\/p>\nEksperti ka\u017eu da se ekolo\u0161ki benefiti ogledaju u smanjivanju koli\u010dine gasova koji izazivaju negativne efekte staklene ba\u0161te. Ekonomski efekti se ogledaju u jeftinijem kori\u0161tenju doma\u0107eg bioenergenta u odnosu na nabavku fosilnih goriva iz inostranstva, a socijalni zna\u010daj je u pove\u0107anju zaposlenosti.<\/p>\n
“Dakle, najve\u0107e koristi bi imali gra\u0111ani, preduze\u0107a za proizvodnju bioenergenata, preduze\u0107a koja u proizvodnom procesu koriste ovaj energent, kao i \u0161umska gazdinstva, lokalne zajednice, a u kona\u010dnici i Republika Srpska u cjelini, naravno, pod uslovom da se primjenjuje savremena tehnologija i obezbijede investicije u nabavku opreme za kori\u0161tenje i transport \u0161umske biomase za proizvodnju energije”, ka\u017ee za “Nezavisne novine” Zoran Govedar, redovni profesor na Katedri za gajenje \u0161uma \u0160umarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.<\/p>\n
U praksi to zna\u010di da bi se smanjili uvoz i kori\u0161tenje fosilnih goriva, a samim tim se smanjuje zaga\u0111enje \u017eivotne sredine. Do\u0161lo bi i do ostvarenja dodatnih prihoda za preduze\u0107a koja raspola\u017eu biomasom, odnosno pro\u0161irenja privredne aktivnosti postoje\u0107ih i otvaranja novih firmi, \u0161to pritom dovodi do pove\u0107anja zaposlenosti.<\/p>\n
Recimo, kada je rije\u010d o gradskim toplanama, proizvodnja energije na drvnu sje\u010dku, odnosno biomasu, u odnosu na fosilna goriva je zna\u010dajno jeftinija, a proizvodni proces na drvnu sje\u010dku u preduze\u0107ima u Republici Srpskoj je nezavisan od negativnih kretanja na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, prije svega \u010deste oscilacije u cijeni.<\/p>\n
Prema dostupnim podacima, danas su najve\u0107i potro\u0161a\u010di \u0161umske biomase ili proizvoda dobijenih iz nje u Republici Srpskoj gradske toplane u Banjaluci, Gradi\u0161ci, Prijedoru, Brodu, Palama i Sokolcu, s tim \u0161to se biomasa koristi i u “Destilaciji” Tesli\u0107, “Silikonu” u Mrkonji\u0107 Gradu, “Mlijekoproduktu” u Kozarskoj Dubici te kogenerativnom postrojenju kompanije “Fagus” u Kne\u017eevu.<\/p>\n
Iskustva su i te kako pozitivna, s tim \u0161to se name\u0107e zaklju\u010dak da ovu oblast treba urediti, ali i unaprijediti, po uzoru na zemlje kao \u0161to je, recimo, Hrvatska.<\/p>\n
Recimo, “Fagus grupa” biomasu koristi u sopstvenom kogenerativnom postrojenju u Kne\u017eevu za proizvodnju toplotne i elektri\u010dne energije, ali isti proizvod isporu\u010duje tokom zimske sezone lokalnim toplanama za proizvodnju i distribuciju toplotne energije.<\/p>\n
“Proizvodimo ovaj energent koriste\u0107i sopstvene resurse, u vidu pilanskog otpada i ostalih drvnih ostataka, me\u0111utim ure\u0111ivanje ovog polja zakonski od strane nadle\u017enih institucija i organa izuzetno bi mnogo unaprijedilo poslovanje na\u0161ih organizacija, elektrana i toplana koje su u polju biomase i slu\u017ee se biomasom za proizvodnju i distribuciju energije”, ka\u017ee za “Nezavisne” Branko Malijevi\u0107, direktor prodaje u “Fagus grupi”.<\/p>\n
Poja\u0161njava da je biomasa obnovljivi izvor energije i proizvod koji se dobija preradom \u0161umskih sortimenata, a koji zbog neure\u0111enosti tog tr\u017ei\u0161ta u ogromnoj mjeri ostaje u \u0161umama i remeti dalje funkcionisanje i prirast \u0161uma.<\/p>\n
“Uspostavljanjem tr\u017ei\u0161ta biomase rje\u0161avamo pomenuti problem koji ostavljamo u \u0161umama, prije svega, a tako\u0111e koristimo \u0161umske resurse na pametniji i efikasniji na\u010din”, naglasio je Malijevi\u0107.<\/p>\n
Kako dodaje, trenutno tr\u017ei\u0161te biomase nije ure\u0111eno ni u RS ni u BiH, te postoje odre\u0111eni problemi kada je rije\u010d o nabavci i upravljanju ovim energentom.<\/p>\n
“Imaju\u0107i u vidu da se sve vi\u0161e lokalnih zajednica okre\u0107e proizvodnji toplotne energije iz drvne sje\u010dke, potrebno je \u0161to prije reagovati i uspostaviti okvire za funkcionisanje tr\u017ei\u0161ta biomase. Ure\u0111eno tr\u017ei\u0161te biomase imamo u susjednoj Hrvatskoj, ali tako\u0111e i u Austriji, stoga koriste\u0107i njihova iskustva i uspostavljanje identi\u010dnih pravnih okvira mogu biti idealne strategije za razvoj oblasti biomase u Republici Srpskoj”, rekao je Malijevi\u0107 za “Nezavisne”.<\/p>\n
U preduze\u0107u “Eko toplane” Banjaluka isti\u010du da se na njihovom primjeru kori\u0161tenje drvne sje\u010dke u proizvodnji toplotne energije pokazalo kao dobro rje\u0161enje.<\/p>\n
“Sa ekonomskog aspekta zna\u010dajno su smanjeni tro\u0161kovi energenta u odnosu na period prije osnivanja ‘Eko toplana’ kada je osnovni energent bio mazut. Sa tr\u017ei\u0161nog aspekta, stvorene su bitne pretpostavke za dalji razvoj tr\u017ei\u0161ta biomase. Tako\u0111e, ostvareni su pozitivni efekti i sa ekolo\u0161kog aspekta, jer je zaga\u0111enje vazduha u Banjaluci u odnosu na period prije osnivanja ‘Eko toplana’ zna\u010dajno manje”, isti\u010du iz “Eko toplana”.<\/p>\n
Profesor Govedar ka\u017ee da \u0161umske kulture i izdana\u010dke \u0161ume imaju zna\u010dajan sirovinski i bioenergetski potencijal, s tim \u0161to kori\u0161tenje tog potencijala mora biti racionalno i u skladu sa pozitivnom praksom \u0161umarske struke.<\/p>\n
“\u0160umsku biomasu za proizvodnju energije mogu\u0107e je koristiti u prera\u0111iva\u010dkim kapacitetima za proizvodnju drvne sje\u010dke, briketa i peleta. Ostaci od proizvodnje u drvoprera\u0111iva\u010dkim kapacitetima mogu se koristiti, pored navedenih proizvoda, i u kogenerativnim postrojenjima koja istovremeno proizvode toplotnu i elektri\u010dnu energiju”, naveo je profesor Govedar.<\/p>\n
U “\u0160umama Republike Srpske”, koje gazduju \u0161umskim bogatstvom u RS, navode da su svjesni \u010dinjenice sve ve\u0107eg zna\u010daja kori\u0161tenja obnovljivih izvora energije.<\/p>\n
“U narednom periodu, a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede Republike Srpske i \u0160umarskim fakultetom Banjaluka, planirane su aktivnosti na iskori\u0161tavanju \u0161umskog otpada koji nastaje u fazi izrade i sje\u010de \u0161umskih drvnih sortimenata, kao i drugih sortimenata”, uvjeravaju iz “\u0160uma Republike Srpske”.<\/p>\n
Obe\u0107avaju da \u0107e u narednom periodu biti intenzivirani napori na \u0161to ve\u0107em kori\u0161tenju ovog potencijala, shodno sve ve\u0107oj potrebi njegovog kori\u0161tenja i ostvarivanja dodatnih prihoda.<\/p>\n
Prema procjenama, kako ka\u017eu iz ovog javnog preduze\u0107a, \u0161umski otpad \u010dini oko 25 odsto bruto drvne mase, s tim \u0161to, zbog o\u010duvanja biolo\u0161ke raznolikosti i popravljanja humusnog sloja \u0161umskog zemlji\u0161ta, dio otpada treba da ostane u \u0161umi.<\/p>\n
“Da bi se unaprijedio proces proizvodnje i omogu\u0107ilo efektivnije kori\u0161tenje ovog potencijala \u0161umskog resursa, neophodna su dodatna ulaganja u prate\u0107u infrastrukturu. Upravo zbog nedostatka pomenutih sredstava i nepostojanja potrebne infrastrukture, nije bilo ekonomski isplativnog na\u010dina njegovog kori\u0161tenja”, ka\u017eu za “Nezavisne novine” iz “\u0160uma Republike Srpske”.<\/p>\n
Podr\u0161ka za ve\u0107u iskori\u0161tenost \u0161umske biomase u Srpskoj sti\u017ee i iz resornog ministarstva.<\/p>\n
“Strate\u0161ko opredjeljenje resornog ministarstva je da putem javnog preduze\u0107a \u0161umarstva intenzivnije krenemo u kori\u0161tenje \u0161umskog ostatka, odnosno takozvane \u0161umske biomase”, poru\u010duje Goran Zubi\u0107, pomo\u0107nik ministra poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede za resor \u0161umarstva i lovstva.<\/p>\n
Tvrdi da su ve\u0107 preduzeli vi\u0161e konkretnih koraka, a jedan od va\u017enijih je to da su u okviru Proizvodno-finansijskog plana za 2021. godinu planirali kori\u0161tenje biomase u \u0161umsko-privrednim podru\u010djima, odnosno \u0161umskim gazdinstvima.<\/p>\n
U 2021. \u0107e se, prema rije\u010dima Zubi\u0107a, uspjeti prikupiti odre\u0111ena koli\u010dina, \u0161to \u0107e biti po\u010detna iskustva, dok \u0107e se u narednim godinama i\u0107i u smjeru kori\u0161tenja ve\u0107ih koli\u010dina biomase.<\/p>\n
Ina\u010de, ovu oblast “Nezavisne” su analizirale povodom Me\u0111unarodnog dana \u0161uma, koji se svake godine obilje\u017eava 21. marta.<\/p>\n
\u0160umski fond nije ugro\u017een<\/strong><\/p>\nIz “\u0160uma Republike Srpske” isti\u010du da se povr\u0161ine pod \u0161umom permanentno obnavljaju, odnosno da pore\u0111enje vi\u0161egodi\u0161njih podataka pokazuje da povr\u0161ine pod \u0161umom nemaju trend smanjenja.<\/p>\n
“Osim osnovnih aktivnosti na odr\u017eanju postoje\u0107eg \u0161umskog fonda, ovo javno preduze\u0107e izvr\u0161ava i godi\u0161nje obaveze na podizanju novih \u0161umskih zasada, \u0161to svakako doprinosi pove\u0107anju povr\u0161ine pod \u0161umom. Ilustracije radi, u toku 2020. godine po\u0161umljeno je 475,54 ha i posa\u0111eno oko 1.380.000 komada sadnica razli\u010ditih vrsta \u0161umskog drve\u0107a”, nagla\u0161avaju iz “\u0160uma Republike Srpske”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada bi se u Republici Srpskoj masovnije koristila \u0161umska biomasa, od toga bi mnogi imali koristi, od gra\u0111ana sve do RS u cjelini, smatraju stru\u010dnjaci. Godi\u0161nje potrebe za biomasom u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4572,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-4628","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4628","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4628"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4628\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4629,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4628\/revisions\/4629"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4628"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4628"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4628"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}