{"id":4932,"date":"2021-11-15T14:19:18","date_gmt":"2021-11-15T14:19:18","guid":{"rendered":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/?p=4932"},"modified":"2021-11-15T14:19:18","modified_gmt":"2021-11-15T14:19:18","slug":"eko-toplane-najbolji-balans-ulozenog-i-dobijenog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/eko-toplane-najbolji-balans-ulozenog-i-dobijenog\/","title":{"rendered":"Eko toplane – najbolji balans ulo\u017eenog i dobijenog"},"content":{"rendered":"

Svjedoci smo energetske krize u Evropi, ali i cijelom svijetu. U uslovima vrtoglavog rasta cijena energenata, prije svega nafte i gasa, a posljedi\u010dno i elektri\u010dne energije, pitanje energetske nezavisnosti u mnogim zemljama se u posljednje vrijeme postavlja u prvi plan, pi\u0161u Nezavisne novine<\/a>.<\/p>\n

U uslovima straha velikog broja potro\u0161a\u010da u Evropi od pove\u0107anja cijena grijanja, ali i toga da li \u0107e u toku zime ostati bez energenta pa samim tim i grijanja, analizirali smo situaciju u na\u0161oj dr\u017eavi, ali i regionu, sa ciljem da vidimo koji energent je najbolje rje\u0161enje kada su sistemi daljinskog grijanja u pitanju i kolike su investicije prelaska na taj vid grijanja, kao i njihovu isplativost.<\/p>\n

Da “Eko toplane” Banjaluka predstavljaju optimalan balans po pitanju sredstava koja su u njihovu izgradnju ulo\u017eena i snage energije koju isporu\u010duju, pokazuje pore\u0111enje sa sli\u010dnim projektima koji su u posljednje vrijeme realizovani kako kod nas, tako i u regionu.<\/p>\n

Podsjetimo, kada je Banjaluka u pitanju, kapacitet nove toplane na biomasu je 49 MW sa deset kaskadno postavljenih postrojenja uz mogu\u0107nost dodatne postavke.<\/p>\n

Osim nove toplane, sastavni dio gradskog toplifikacionog sistema u Banjaluci koji snabdijeva toplotnom energijom 20.000 korisnika, \u010dine jo\u0161 dvije toplane na biomasu – na Star\u010devici, kapaciteta deset MW i “Kosmos”, \u010diji je kapacitet \u0161est MW.
\nPreduze\u0107e “Eko toplane” Banjaluka osnovano je 30. maja 2017. godine, a po\u010dele su sa sukcesivnim pu\u0161tanjem u pogon kotlova u novembru te godine, dok je komunalna djelatnost ovom preduze\u0107u, odlukom Skup\u0161tine grada Banjaluka, povjerena 1. februara 2018. godine.<\/p>\n

Izgradnjom toplane na biomasu, koja je ko\u0161tala 31 milion maraka, grad Banjaluka je smje\u0161ten na mapu “zelenih” gradova regiona i Evrope, te je u posljednje \u010detiri godine u\u0161tedio vi\u0161e od 40 miliona KM.<\/p>\n

Od ove sezone grijanja Priboj i Mali Zvornik su gradovi u Srbiji koji su dobili nove toplane na drvnu sje\u010dku. Tragom ovih informacija, provjerili smo o kojem nivou investicija se radi i kakva je njihova isplativost.<\/p>\n

Ovom investicijom u Priboju, vrijednom oko sedam miliona evra (oko 13,7 miliona KM), kako je ocijenjeno, napravljen je zna\u010dajan korak ka potpunom prelasku daljinskog sistema grijanja u ovoj op\u0161tini sa fosilnih na ekolo\u0161ka goriva.<\/p>\n

Kako su objavili beogradski mediji, sa 20.000 kubika drvne sje\u010dke za sezonu, toplana u Priboju, snage 12,5 megavata, grija\u0107e oko 1.600 stanova, \u0161kole, javna preduze\u0107a, ali se radi i na zamjeni lo\u017ei\u0161ta za individualne korisnike.<\/p>\n

Prema rije\u010dima nadle\u017enih, nova toplana u Priboju, koja je pu\u0161tena u rad krajem oktobra, zna\u010dajno \u0107e uticati na smanjenje zaga\u0111enosti vazduha.<\/p>\n

“To zna\u010di da se mazut vi\u0161e ne\u0107e koristiti, ve\u0107 drvena se\u010dka, resurs koji imamo u na\u0161oj op\u0161tini. Samim tim, procena je da \u0107e zaga\u0111enje vazduha biti \u010dak 12 puta manje nego \u0161to je bilo uobi\u010dajeno”, rekla je Jasminka Dizdarevi\u0107, predsjednica Ekolo\u0161kog pokreta “Lim” Priboj.<\/p>\n

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlovi\u0107 je, prilikom obilaska toplane u Priboju, poru\u010dila da je cilj pove\u0107anje energetske efikasnosti toplana i kori\u0161\u0107enje goriva koja ne ugro\u017eavaju \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n

“Ekolo\u0161ka slika \u0107e od sada biti druga\u010dija, a za Priboj to zna\u010di za vi\u0161e od 90 odsto manje sumpor-dioksida i pribli\u017eno 90 odsto manje ugljen-dioksida, \u0161to je va\u017eno za grad koji je godinama imao problem sa kvalitetom vazduha”, poru\u010dila je Mihajlovi\u0107eva.<\/p>\n

Istog dana u rad je pu\u0161tena i toplana na biomasu u Malom Zvorniku, a vrijedna je oko dva miliona evra (blizu \u010detiri miliona KM).<\/p>\n

Predsjednik op\u0161tine Mali Zvornik Zoran Jevti\u0107 rekao je da je to veliki dan za obje op\u0161tine – ovu, te Priboj.<\/p>\n

“Biomasu dobijamo iz na\u0161e op\u0161tine, \u0161to \u0107e dodatno unaprediti lokalnu privredu”, izjavio je Jevti\u0107.<\/p>\n

Izgradnja malozvorni\u010dke toplane na biomasu po\u010dela je u novembru 2020. godine. Kako je ranije saop\u0161teno, toplotnu energiju obezbje\u0111iva\u0107e dva kotla na drvnu sje\u010dku snage po 0,9 MW, a postoji i rezervni na gas od 2,5 MW.<\/p>\n

U Prijedoru je, podsjetimo, u aprilu 2016. godine predata na kori\u0161tenje nova toplana koja kao energent koristi biomasu i u \u010diju je izgradnju i opremanje postrojenja utro\u0161eno 8,6 miliona evra (oko 16,8 miliona KM).<\/p>\n

Kako je tada objavljeno, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je za njenu izgradnju pod povoljnim uslovima obezbijedila sedam miliona evra, dok je \u0161vedska SIDA donirala 1,6 miliona evra.<\/p>\n

Tako\u0111e, prema dostupnim informacijama, prijedorska “Toplana”, toplotnom energijom snabdijeva 5.000 korisnika. Projektovana je i izgra\u0111ena sa mogu\u0107no\u0161\u0107u proizvodnje toplotne i elektri\u010dne energije na biomasu ukupne snage dva puta po 10 megavata toplotne i 250 kilovata elektri\u010dne energije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svjedoci smo energetske krize u Evropi, ali i cijelom svijetu. U uslovima vrtoglavog rasta cijena energenata, prije svega nafte i gasa, a posljedi\u010dno i elektri\u010dne energije, pitanje energetske nezavisnosti u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4930,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-4932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4932"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4934,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4932\/revisions\/4934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}