Nezavisne novine<\/a>.<\/p>\n“Odmah nakon tog prelaska ostvarene su znatne finansijske u\u0161tede, prvenstveno za nabavku sirovine. Za sezonu prije prelaska na biomasu tro\u0161ak mazuta kao energenta iznosio je oko 1.300.000 KM, dok je tro\u0161ak biomase prve sezone iznosio oko 600.000 KM”, precizirali su iz “Eko toplane” Gradi\u0161ka.<\/p>\n
Ovaj trend se, kako su dodali, nastavio do danas, tako da su tro\u0161kovi biomase bili ni\u017ei za dva do 2,5 puta svake naredne godine. U tom periodu rasle su cijene drveta, ali je cijena grijanja zadr\u017eana do danas.<\/p>\n
“Prelaskom na biomasu koriste se doma\u0107i resursi, tako da je korist vi\u0161estruka, po\u0161to su zaposleni doma\u0107i kapaciteti kako na obezbje\u0111enju doma\u0107e sirovine, tako i izostankom kupovine mazuta na inostranom tr\u017ei\u0161tu”, istakli su iz “Eko toplane” Gradi\u0161ka.<\/p>\n
Kako su dodali, prelaskom na grijanje biomasom gra\u0111ani Gradi\u0161ke kao benefit su dobili 24-\u010dasovno grijanje, uz cijene koje se nisu mijenjale od 2014. godine. Pored toga, kako isti\u010du, od 2014. godine u Gradi\u0161ci se znatno smanjila emisija CO2, \u010dime se od tada proizvodnjom toplotne energije ne zaga\u0111uje \u017eivotna sredina.<\/p>\n
“Upravni odbor ‘IEE Technology’ na po\u010detku sezone grijanja 2021-2022. donio je odluku da se cijena grijanja ne\u0107e mijenjati uprkos pove\u0107anju cijena svih energenata na svjetskom i doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu”, isti\u010du iz “Eko toplane” Gradi\u0161ka.<\/p>\n
U ovoj godini nije planirano poskupljenje toplotne energije ni u Prijedoru, iako je, kako isti\u010du iz tamo\u0161nje “Toplane”, do\u0161lo do zna\u010dajnih poskupljenja energenata koji se koriste u proizvodnji (elektri\u010dna energija, dizel gorivo).<\/p>\n
“Ina\u010de, saglasnost na promjenu cijene daje Skup\u0161tina grada Prijedora, ali ‘Toplana’ nije uputila zahtjev za pove\u0107anje, odnosno uskla\u0111ivanje s pove\u0107anjem tro\u0161kova proizvodnje”, isti\u010du iz “Toplane” A.D. Prijedor.<\/p>\n
Zoran Dragojevi\u0107, izvr\u0161ni direktor tehni\u010dkog sektora u prijedorskoj “Toplani”, isti\u010de da je i na njihovom primjeru apsolutno potvr\u0111eno da je biomasa ispravno rje\u0161enje sa vi\u0161e aspekata.<\/p>\n
“Tro\u0161kovi energenta prakti\u010dno su prepolovljeni u odnosu na mazut. Emisija \u010destica i gasova je smanjena i dovedena u EU okvire za ovaj tip postrojenja. Zbog tehnologije sagorijevanja i na\u010dina rada kotlova na biomasu uveden je 24-satni re\u017eim grijanja, \u0161to je benefit za korisnike. Anga\u017eovana su lokalna preduze\u0107a koja se bave prodajom i preradom drvnih sortimenata te sav novac od energenta ostaje u lokalnoj zajednici”, poja\u0161njava Dragojevi\u0107.<\/p>\n
U ovoj godini, odnosno sezoni grijanja, nije planirano pove\u0107anje cijene grijanja ni u Banjaluci, iako su u proteklom periodu “Eko toplane” imale zna\u010dajno pove\u0107anje cijena pojedinih inputa, posebno u posljednje vrijeme kada je primjetno zna\u010dajno pove\u0107anje rasta cijena, odnosno inflacije u cijelom svijetu.<\/p>\n
I u ovom preduze\u0107u isti\u010du da sve analize i rezultati koji su ostvareni u protekle \u010detiri godine pokazuju da je promjena energenta u sistemu daljinskog grijanja u Banjaluci dala vi\u0161estruke pozitivne efekte.<\/p>\n
“Prije svega, smanjeni su zna\u010dajno tro\u0161kovi energenta. Naime, tro\u0161kovi proizvodnje toplotne energije na drvnu sje\u010dku u odnosu na mazut manji su dva do tri puta, u zavisnosti od kretanja cijena mazuta na svjetskom tr\u017ei\u0161tu. Prema trenutnim cijenama, tro\u0161kovi proizvodnje toplotne energije na drvnu sje\u010dku su ni\u017ei tri puta u odnosu na proizvodnju na mazut”, poja\u0161njavaju iz “Eko toplana” Banjaluka.<\/p>\n
Drvna sje\u010dka je, podsje\u0107aju, doma\u0107i energent kojeg Republika Srpska ima u dovoljnim koli\u010dinama, tako da je kroz ovu promjenu obezbije\u0111ena energetska nezavisnost Banjaluke u odnosu na kretanja energenata na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, posebno u pogledu cijena i raspolo\u017eivih koli\u010dina.<\/p>\n
“U odnosu na mazut koji je fosilno gorivo i veliki zaga\u0111iva\u010d, biomasa je ekolo\u0161ki mnogo prihvatljiviji energent koji je u pogledu emisije CO2 prirodno neutralan. Na ovaj na\u010din zna\u010dajno je smanjeno zaga\u0111enje vazduha u Banjaluci, a proces dekarbonizacije, bar kada je rije\u010d o sistemu daljinskog grijanja u na\u0161em gradu, je skoro pa u potpunosti zavr\u0161en. Podsje\u0107anja radi, krajnji rok za zavr\u0161etak ovog procesa u Evropskoj uniji, a prema ‘Zelenoj agendi’ je 2050. godina. Na ovaj na\u010din grad Banjaluka je ve\u0107 \u010detiri godine na mapi ‘zelenih’ gradova, bar kada je rije\u010d o sistemu daljinskog grijanja”, isti\u010du iz “Eko toplana” Banjaluka.<\/p>\n
Pritom, kako isti\u010du, prelaskom sa mazuta na drvnu sje\u010dku “Eko toplane” su kao najve\u0107i kupac ovog energenta u Republici Srpskoj dale zna\u010dajan podstrek razvoju tr\u017ei\u0161ta biomase u Republici Srpskoj, koja u tom pogledu raspola\u017ee velikim potencijalom. Na taj na\u010din do\u0161lo je do pove\u0107anja privredne aktivnosti i novog zapo\u0161ljavanja, ali su stvorene i pretpostavke za nova zapo\u0161ljavanja u narednom periodu, kao i samo pro\u0161irenje privredne aktivnosti.<\/p>\n
“Svakako jedan od bitnih pozitivnih efekata jeste i pozitivan uticaj na spoljnotrgovinski bilans Republike Srpske jer je zna\u010dajno smanjen uvoz mazuta u Republiku Srpsku. Tako\u0111e, jedan od bitnih efekata je i obezbje\u0111enje dvadeset\u010detvoro\u010dasovnog grijanja u na\u0161em gradu, \u010dime je zna\u010dajno pove\u0107an kvalitet grijanja i komfor samih korisnika”, nagla\u0161avaju iz “Eko toplana”.<\/p>\n
Podsjetimo, ranije nam je i Zoran Govedar, profesor \u0160umarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, izjavio da je od ogromnog zna\u010daja za nerazvijene i male zemlje da imaju dovoljno sopstvenih energenata i da je njihova cijena stabilna, naro\u010dito u zimskoj grijnoj sezoni, kada su stanovni\u0161tvu potrebne ve\u0107e koli\u010dine toplotne energije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Energetski haos koji vlada na tlu Evrope, ali i na globalnom nivou, ne potresa korisnike daljinskog grijanja u Banjaluci, Gradi\u0161ci i Prijedoru, gdje toplane kao energent koriste biomasu, \u0161to se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4991,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[116,1],"tags":[],"class_list":["post-4993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti-kategorija-bs","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4993"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4996,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4993\/revisions\/4996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekotoplanebanjaluka.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}