Prelaskom s mazuta na biomasu kao energent za daljinsko grijanje, grad Banjaluka i Vlada RS prvi put nisu morali finansijski intervenisati, a u gradskoj kasi je po tom osnovu ostalo oko 12 miliona maraka, pišu Nezavisne novine.
Prosta računica pokazuje kako je za deset godina, od 2008. do 2018. godine, za potrebe nabavke mazuta, grad izdvojio oko 120 miliona maraka, što je jedan prosječan gradski budžet.
U Gradskoj upravi kažu da su za novo postrojenje Eko toplana uložili 14,6 miliona maraka i da su time zaustavljena nova izdvajanja iz budžeta grada, te da im se ovo ulaganje isplatilo za nešto više od godinu.
O značaju godišnjeg iznosa koji je grad izdvajao za nabavku mazuta, dovoljno govori i podatak da je to, primjera radi, iznos potreban za izgradnju tri nova mosta (novog Zelenog mosta, mosta u naselju Srpske toplice i mosta u Docu).
Zbog svega, Banjaluka je prethodnih godina bila uskraćena za neke veoma značajne infrastrukturne i komunalne projekte.
Ovo rješenje je omogućilo saobraćajna rasterećenja, dolazak vodovodnih i drugih sistema do seoskih domaćinstava, rekonstrukcije vrtića i drugih objekata i kada se sve podvuče, računica je vrlo jasna za sve dobronamjerne i usmjerene na razvoj Banjaluke.
Dodaju kako je grad izgradnjom Eko toplana dobio funkcionalno i samoodrživo komunalno preduzeće sa stabilnim izvorima toplotne energije, a uveden je i 24-časovni režim rada, čime je podignut komfor potrošača koji su korisnici toplane.
– Ono čime nismo zadovoljni su stanje i kapacitet distributivne mreže u pojedinim dijelovima grada, koji nisu osjetili pun efekat ovog projekta. U pitanju je dio mreže koji je star preko 45 godina i koji nije rekonstruisan od izgradnje. S radovima na navedenom dijelu se već počelo u prošloj godini i nadamo se da ćemo u narednim godinama poboljšati stanje kada je riječ o ovom segmentu. Bitno je istaći da na osnovu analize reklamacija u ovoj grijnoj sezoni možemo reći da ispod pet odsto korisnika nije bilo zadovoljno grijanjem, dok ogromna većina korisnika ima odlično grijanje i pored lošeg stanja distributivne mreže – rečeno je u Gradskoj upravi Banjaluka.
U Eko toplanama kažu kako su obezbijedili energent za kompletnu grijnu sezonu 2018/2019, te da su pored finansijskih ušteda ostvareni i pozitivni efekti na životnu sredinu, odnosno ekologiju, pa je tako danas Banjaluka jedan od rijetkih velikih gradova u BiH koji nema problem s kvalitetom vazduha, kao recimo Sarajevo, Tuzla i Zenica, gdje se redovno izdaju upozorenja o štetnosti vazduha po zdravlje ljudi.
Dodaju kako je, uz promjenu energetna, preduslov za blagovremenu nabavku i redovno plaćanje računa za isporučenu toplotnu energiju. Procenat naplate pokazuje kako su Banjalučani odgovorni korisnici.
– Procenat korisnika koji plaćaju račune se povećava iz mjeseca u mjesec i trenutno preko 92% korisnika na području grada Banjaluka uredno plaća račune za grijanje. Svjesni smo da je ovo naš prvi korak ka vraćanju povjerenja korisnika, a u narednom periodu naš prioritet zajedno s gradom biće saniranje i rekonstrukcija distributivne mreže, kako bismo postigli pun efekat isporuke kvalitetne toplotne enrgije i kako bi korisnici za svoje redovno plaćanje i povjerenje prema nama dobili potpuni komfor – poručili su iz ovog preduzeća.
Inače, pozitivni efekti korištenja drvne biomase kao obnovljivog izvora energije ogledaju se u njenoj neutralnosti, odnosno smanjenom uticaju na životnu sredinu. Pri sagorijevanju biomase emituje se u atmosferu onoliko ugljen-dioksida koliko biljke u toku rasta vezuju tokom procesa fotosinteze, pa je u tom slučaju koeficijent emisije ugljen-dioksida jednak nuli.