Na sistem daljinskog grijanja u Banjaluci neće uticati globalna energetska kriza, izazvana nepovoljnim klimatskim uslovima i rastućom potražnjom za energijom, pišu Nezavisne novine.
Dok vlasti država širom svijeta pokušavaju ublažiti negativne posljedice po potrošače, uz predviđanja da možda neće ni uspjeti da onemoguće rast cijena energije, Banjalučani, koji koriste usluge preduzeća “Eko toplane”, nemaju razloga za zabrinutost uprkos enormnim skokovima na tržištu energenata u svijetu.
Zoran Govedar, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, ističe da je danas naročito u Evropi izražena energetska kriza koja se manifestuje u nedostatku energenata i porastu njihove cijene.
“Ona je uzrokovana političkim suparništvom velikih država, klimatskim promjenama, sve većom potrebom za energentima u visokorazvijenim državama, postpandemijskim oporavkom od Covida 19, a u slučaju čak i dovoljnih količina energenata kriza nastaje i zbog nedostatka radne snage, kao na primjer u Velikoj Britaniji”, pojašnjava Govedar za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, globalni trendovi su takvi da cijene fosilnih goriva naglo rastu, potreba za energijom je sve veća, a plin iz Rusije se manje izvozi.
Kako je istakao, alternative plinu su ugalj i nafta koji znatno više zagađuju životnu sredinu, a cijena im je mnogostruko porasla u zadnjih nekoliko mjeseci.
“Bez obzira na to visokorazvijene i mnogoljudne države su prinuđene da koriste sve viša ova goriva iako ona produkuju velike količine gasova sa efektima staklene bašte što se može negativno odraziti na klimatske promjene. To će biti posebno apostrofirano u novembru na sljedećem Samitu o klimatskim promjenama u Glazgovu”, ističe profesor.
Zbog toga je, kako dodaje, od ogromnog značaja za nerazvijene i male zemlje da imaju dovoljno sopstvenih energenata i da je njihova cijena stabilna naročito u zimskoj grijnoj sezoni, kada su stanovništvu potrebne veće količine toplotne energije.
“Za stanovništvo Banjaluke, mogućnosti snabdjevanja ‘Eko Toplane’ sopstvenim izvorima energije kao što je drvna sječka i relativno mala zavisnost od globalnih za sada nepovoljnih energetskih trendova, predstavljaju veliku prednost u predstojećoj grijnoj sezoni. Prednost je takođe i u činjenici da se koriste obnovljivi izvori enerije koji su posebno značajni u uslovima borbe protiv otopljavanja klimata”, naglasio je profesor Govedar.
I iz “Eko toplana” potvrđuju da je prelaskom sa fosilnih goriva (mazuta) na biomasu odnosno drvnu sječku, kada je riječ o sistemu daljinskog grijanja, grad Banjaluka postigao energetsku nezavisnost.
Kako pojašnjavaju, grijanje i njegova cijena u gradu na Vrbasu ne zavise više direktno od kolebanja cijena energenata na svjetskom tržištu, pošto se radi o domaćem energentu kojim Republika Srpska raspolaže u dovoljnim količinama.
“Štaviše, sva istraživanja pokazuju da Republika Srpska raspolaže ogromnim dodatnim potencijalom biomase koja može da se koristi za proizvodnju energije. Dakle, pored postojećih toplana i industrijskih postrojenja postoji potencijal za otvaranje novih proizvodnih pogona na ovaj energent”, navode iz “Eko toplana”.
Kako dodaju, s obzirom da se radi o obnovljivom izvoru energije, prelazak sa fosilnih goriva na drvnu sječku je jako bitan i kada je riječ o ekologiji, jer se pri sagorijevanju drvne sječke oslobađa CO2, koji je prirodno neutralan s obzirom da ga biljke koriste u procesu fotosinteze.
“Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu dobijaju se i značajni pozitivni ekonomski efekti iz prostog razloga što je proizvodnja energije značajno jeftinija nego proizvodnja na mazut, plin ili neko drugo fosilno gorivo, posebno u trenutnim okolnostima kada smo svjedoci velikog rasta cijena svih energenata na svjetskom tržištu. Pored toga, u EU se već sada plaćaju posebne takse na emisiju CO2 iz fosilnih goriva što će za par godina da zaživi i kod nas, a što će proizvodnju energije iz fosilnih goriva dodatno da poskupi”, ističu iz “Eko Toplana”.
Inače, bitno je napomenuti da se BiH zajedno sa ostalim državama zapadnog Balkana kroz potpisivanje Sofijske deklaracije još prošle godine, obavezala da će proces dekarbonizacije sprovesti do 2050. godine što znači je narednih nešto manje od 30 godina period u kojem ćemo morati potpuno preći sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, te se nakon toga, fosilna goriva više neće moći koristiti.
“Ono što je bitno za Grad Banjaluku, to je da je proces dekarbonizacije koji trenutno predstavlja jedan od najvećih izazova za cijeli svijet i koji bi trebalo da bude završen u narednih tridesetak godina, u našem gradu, bar kada je riječ o sistemu daljinskog grijanja završen još prije četiri godine osnivanjem ‘Eko toplana’ i prelaskom na proizvodnju energije na drvnu sječku”, naveli su iz “Eko toplana”.
Dodaju da je svakako bitno istaći i to da se sa razvojem tržišta biomase proširuje privredna aktivnost, otvaraju nova radna mjesta, ali i smanjuje spoljno trgovinski deficit, jer dolazimo u situaciju da umjesto da uvozimo energente koji su ekološki neprihvatljivi, povećamo izvoz energenta odnosno drveta i proizvoda od drveta.
“Takođe, razvojem ovog tržišta, otvara se mogućnost i za javno preduzeće ‘Šume Srpske’ koje gazduju ovi prirodnim bogatstvom da dođu do dodatnih prihoda što je svakako od opšteg značaja”, pojašnjavaju iz “Eko toplana”.
Podsjetimo, iz “Šuma Republike Srpske” ranije su za “Nezavisne novine” potvrdili da se površine pod šumom permanentno obnavljaju, odnosno da poređenje višegodišnjih podataka pokazuje da površine pod šumom nemaju trend smanjenja.
Inače, širom svijeta se, kada je o tržištu energenata riječ, stanje pogoršava kako se bliži zima, kada će postojati veća potreba za energijom kojom će se grijati, ali i osvjetljavati unutrašnji prostor.
Situaciju dodatno otežava pritisak na vlasti da ubrzaju energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, i to uoči klimatskog samita koji će biti održan sljedeći mjesec.
Primjera koji dokazuju energetsku krizu ima na pretek. Recimo, u Kini se već bilježe nestašice struje, dok se termoelektrane u Indiji bore za ugalj. U Evropi pojedini pozivaju na to da se energija odmah uskrati onima koji imaju neplaćene račune.
Štaviše, u Evropi se plinom prošle sedmice trgovalo po cijeni čija protuvrijednost iznosi 230 dolara po barelu nafte, što je za 130 odsto više u odnosu na početak septembra i osam puta više u odnosu na isti period prošle godine. Ekonomski i gasni eksperti potvrdili su za “Nezavisne” da je izvjesno da će cijene prirodnog gasa rasti i u BiH.